2013 Indeks ekonomske slobode za Srbiju - Heritage Foundation/WSJ - Adriatic institut

Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku, predstavlja rezultate i rekomendacije indeksa ekonomskih sloboda za Srbiju za 2013 godinu, a kojega zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation.

(video na dnu transkripta)

transkript:

Prema Indexu ekonomske slobode za 2013. godinu kojega zajednički objavljuju Wall Street Journal i The Heritage Foundation, Srbija se nalazi na 94. mjestu od ukupno 177 zemalja na svijetu i na 37. mjestu od ukupno 43 zemlje u europskoj regiji.

Ekonomska sloboda je osnovno pravo svakog ljudskog bića da kontrolira svoj vlastiti rad i vlasništvo. U društvu koje je ekonomski slobodno pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i ulagati na način na koji njima odgovara i ta sloboda je zaštićena od strane države i nije ograničena od strane države.

Ekonomska sloboda je važna jer se viša ekonomska sloboda povezuje sa višim društvenim i ekonomskim vrijednostima, poput većeg dohotka po glavi stanovnika, višim stopama ekonomskog rasta, većem nivou ljudskog razvoja, razvijenom demokracijom, ukidanjem siromaštva i zaštite okoliša.

Srbija se nalazi u kategoriji “uglavnom neslobodnih ekonomija” svijeta.

Od ukupno deset ocijenjenih kategorija, Srbija i dalje ostaje represivna u tri kategorije ekonomske slobode:

1.) VLASNIČKA PRAVA,

2.) SLOBODA OD KORUPCIJE I

3.) DRŽAVNA POTROŠNJA

Ukupna ocjena ekonomske slobode u Srbiji je za 0.6 boda bolja ove godine, s poboljšanjima u polovici od 10 ekonomskih sloboda, uključujući slobodu ulaganja i poslovnu slobodu, koje su prevagnule u odnosu na pogoršanja u slobodi po pitanju korupcije i monetarnoj slobodi.

Index za 2013. za Srbiju između ostalog kaže:

• Konkurentnost ekonomije je podržana niskom stopom flat taxa, relativnoj otvorenosti globalnom tržištu i regulatornim reformama koje su još uvijek u toku.

• Porez na dobit poduzeća od 10% je među najnižima u Europi.

• Unatoč malom napredovanju, Srbiji nedostaje potrebna politička volja za smjele institucionalne reforme.

• Neučinkovita državna potrošnja ostaje visoka.

• Dublje institucionalne reforme su potrebne za suočavanje s birokracijom, smanjenje korupcije i ojačanje pravnog sistema, koji je podložan političkom uplitanju.

Najveća prepreka višoj ekonomskoj slobodi građana Srbije je područje vladavine prava koje obuhvaća vlasnička prava i slobodu od korupcije. U ovom dijelu Index za 2013 godinu kaže:

• Ustav Srbije podržava nezavisno pravosuđe, ali je sistem neefikasan i osjetljiv na političko uplitanje.

• Zakoni koji štite stvarna i intelektualna vlasnička prava se ne provode efektivno.

• Organizirane kriminalne grupe angažirane su u pranju novca, a korupcija ostaje široko rasprostranjena u ekonomiji.

• Procjenjuje se da je gotovo 25% potrošnje na javnu nabavu (ili oko 15% BDP-a) preusmjereno na korupciju.

Izvješće također kaže:

• Kronični budžetski deficit predstavlja stalni izazov.

• Dobivanje dozvola košta više od 14 puta od prosječnog nivoa godišnjeg dohotka.

• Potpuno funkcionalno moderno tržište rada nije se razvilo, a neformalni sektor ostaje značajan.

• Inflacija je naglo porasla.

• Necarinske barijere povećavaju trošak trgovine.

• Nedostatak transparentnosti odvraća rast investicija.

Prvi korak u ekonomskom napretku i boljitku građana je da Srbija uspostavi nezavisno pravosuđe, vladavinu prava, zaštitu vlasničkih prava i uspješnu borbu protiv političke korupcije. To su temelji za ulazak kvalitetnog stranog kapitala, povećanje poduzetničke aktivnosti građana Srbije i otvaranje novih radnih mjesta koji će potaknuti mlađu generaciju da ostane u Srbiji. Srbija već ima relativno visoki nivo radne, fiskalne i trgovinske slobode te kako bi povećala nivo ekonomske slobode svojih građana, mora se primarno usredotočiti na uspostavu navedenih temelja tržišne ekonomije, uz simultano smanjenje birokracije, regulatornih prepreka, državne potrošnje i inflacije.

Hvala Vam na pažnji!

Posjetite nas na web stranici: www.adriaticinstitute.org

na našoj FB stranici: www.facebook.com/adriaticinstitute.croatia

i na našem blogu Adriatic Institute Libertas

Hvala Vam!

Nataša Srdoč,
Predsjednica,
Adriatic institut za javnu politiku