Libertarijanska deklaracija o unilateralnoj bezuslovnoj slobodnoj trgovini sa Velikom Britanijom u 2021 za put u prosperitet zapadnog Balkana

Nakon četiri i pol godine natezanja, Ujedinjeno Kraljevstvo je konačno sklopilo Brexit trgovinski sporazum sa Evropskom unijom, i sada je – uz nekoliko ograničavajućih i obavezujućih ustupaka - konačno slobodna zemlja. Između ostalog, to znači da Ujedinjeno Kraljevstvo sada može sklapati trgovinske sporazume sa zemljama svijeta po vlastitom nahođenju.

Iskorištavanje prilike umjesto ispoljavanja emocije prezira

Umjesto što se, kao zemlje kandidati u nadi da postanemo članice EU, ljutimo na britanski čin napuštanja EU zajednice naroda i umjesto što poslušno čekamo da nam EU komesari odrede kako da se ekonomski postavimo prema Ujedinjenom Kraljevstvu, iskoristimo priliku i budimo među prvima koji će toj slobodnoj i nezavisnoj zemlji ponuditi svoje trgovinske ugovore, i time isprobati slobodu umjesto vječne prisile na jednoj slobodnoj i uređenoj zemlji od koje imamo toliko toga korisnog da naučimo. Činjenica da vlade zemalja regiona o tome nisu ozbiljno ni razmišljale, niti u tom nedostatku vizije da će doista doći do Brexita sada imaju vremena da u dogledno vrijeme sami razrade i ispregovaraju mudar i prihvatljiv trgovinski sporazum koji će biti od koristi za obe strane, samo su dodatni argumenti zašto nam je svima potreban libertarijanski trgovinski sporazum sa Velikom Britanijom.

Umjesto trgovinskog sporazuma, unilateralna deklaracija slobodne trgovine

Kakav je to libertarijanski trgovinski sporazum? Libertarijanski trgovinski sporazum je munjevit. To je dokumenat koji staje na jednoj jedinoj stranici papira. Libertarijanski trgovinski sporazum je unilateralan. Što znači da ne zahtijeva pregovore i pristanak druge strane. Od države ne zahtijeva gotovo ništa, osim samoobavezivanja vlasti da se neće miješati u ekonomske aktivnosti koje su usmjerene prema i dolaze iz Ujedinjenog kraljevstva. Libertarijanski trgovinski sporazum u stvari nije sporazum, već je to zapravo deklaracija. Koja glasi da zemlja inicijator datim dokumentom jednostrano deklariše bezuslovnu slobodnu trgovinu, odnosno slobodan protok svih roba i usluga, kapitala, i ljudi državljana strane jurizdikcije [Ujedinjenog Kraljevstva] na teritoriji i sa ljudima pod svojom nadležnošću. Da odluka stupa na snagu odmah, trajno, bezuslovno, i bez izuzetaka. Kraj deklaracije!

Donji šablon je jednostavna ilustracija svega navedenog, koja bi mogla da posluži i kao nacrt template našim državnicima u zemljama regiona za donošenje deklaracije u uspostavljanju bezuslovnog prijateljstva i kooperacije sa Velikom Britanijom, kada bi za takvo nešto imali hrabrosti.

Šablon/Template:

TRGOVINSKA DEKLARACIJA VLADE I GRAĐANA [NAZIV DRŽAVE INICIJATORA] PREMA DRŽAVI I GRAĐANIMA [UJEDINJENOG KRALJEVSTVA]

Od: [DŽAVA INICIJATOR]

Prima: [VLADA UJEDINJENOG KRALJEVSTVA]

Datum [ 1/1/2021]

Član 1 (od ukupno 1)

Ovim dokumentom se jednostrano deklariše bezuslovna slobodna trgovina, odnosno slobodan protok svih roba i usluga, kapitala, i ljudi državljana [Ujedinjenog Kraljevstva] u jurizdikciji [DRŽAVE INICIJATORA]. Odluka stupa na snagu odmah, trajno, bezuslovno, i bez izuzetaka.

Potpis ovlaštenih lica:

Pečat: [ ]

Stranica (1. od ukupno 1)

U istinski slobodnom društvu, ovakvi dokumenti kojima se određenim ljudima dozvoljava da se slobodno bave ekonomskim aktivnostima među sobom su potpuno besmisleni i nepotrebni. Ali u današnjim neslobodnim etatističkim društvima u kojima se reguliše svaki aspekt čovjekovog života i oporezuje svaka ekonomska aktivnost, te gdje sve što nije izričito dozvoljeno je automatski zabranjeno, apsolutno moraju postojati ovakvi dokumenti kao garant ljudima koji se bave ekonomskim aktivnostima da u novim izuzetnim uslovoma slobode neće biti kriminalno gonjeni.

Glavni argumenti za unilateralnu libertarijansku deklaraciju umjesto bilateralnog trgovinskog sporazuma pod komandom države

Kao prvo, istorija je testament da je tržište, slobodnim izborom svih njegovih sudionika najefikasniji regulator i kontrolor kvalitete, najefikasniji zaštitnik potrošača i radnika, najbolji određivač optimalnih odnosno fer cijena, i najefikasniji zadovoljivač stvarnih potreba potrošača. Nikakva državna regulacija nije u stanju držati svijeću instrumentima tržišta a kamo li da pospješi ili preuzme bilo koji njegov dio.

U trgovinskim sporazumima često se računa na princip reciprociteta, gdje za obe strane važe jednaka pravila. Sasvim je poželjno da otvaranjem domaće ekonomije stranoj zemlji prva zemlja dobije pristup tržištu druge strane. Međutim, otvaranje ekonomije prema drugim zemljama je poželjno i korisno bez obzira da li druga strana čini isto ili odluči da zaštiti svoju ekonomiju. Na primjer, ako vlada UK odluči da subvencioniše svoju proizvodnju kako bi kao efekat svojim jeftinijim proizvodima poticali našu potrošnju, zašto im se u tome suprotstavljati? Čak ni njihove uvozne tarife na našu robu ne bi mogle pokolebati korisnost njihovih subvencija za našu jeftiniju potrošnju. Sve to bi bio snažan signal našoj privredi u kristaliziranju naših domaćih mogucnosti i fokusiranju u proizvodnji stvari u kojima smo bolji a koje su Britancima potrebne, bez obzira na umjetne prepreke kojima odluče da se zabarikadiraju.

Neometane ekonomske aktivnosti bi dovele do bliže ekonomske i kulturne kooperacije i razumijevanja među ljudima sa dvije strane, gdje bi i jedni i drugi svojim izborom pronalazili i uzajamno poticali ono najbolje u njihovim društvima.

Ekonomske potrebe bi neizbježno dovele do sudara dvaju različitih pravnih sistema, i natjerale naša domaća pravosuđa na eksperimentaciju sa isprobanim i dokazanim pravnim metodama i rješenjima primijenjivanima drugdje u svijetu. Činjenica da se tu radi o razmjeni sa Velikom Britanijom kao kolijevkom probijanja ljudske slobode nad tiranijom i gdje postoji snažna tradicija vladavine prava bazirane na jednakosti pred zakonom, prezumpcijom nevinosti kroz zakonski postupak pod pretpostavkom nevinosti, zaštita vlasničkih prava, sprovođenje poštivanja ugovora, i slično, te zemlji koja je i komunitarnoj Evropskoj uniji rekla ne, je doista vrijedno pažnje i zauzimanja.

Stečeno iskustvo u slobodnoj ekonomiji dovelo bi do eksplozije niza drugih beneficija koje sa sobom vode u i sastavni su dio svakog prosperitetnog društva.

Lobiranje za slobodu kao inspiracija za vlast da pomogne sama sebi

Trgovina zemalja regiona sa Ujedinjenim Kraljevstvom nije količinski značajna, što znači da postoji mala šansa da domaćim državnicima gladnim vlasti ne bi trebalo biti previše teško da, ukoliko bi prepoznali politički profitabilan potez, pod izgovorom društvenog napretka naprave iznimku i dozvole eksperimentaciju u slobodnoj trgovini sa ovom zemljom. Stvari bi naravno mogle biti dodatno zakomplicirane pritiskom EU, koja bi već perfektiranim instrumentima batine i šargarepe u isti mah mogla odlučiti da afirmiše svoju ulogu našeg gospodara, tjeranjem naših regionalnih državnika nazad na svoje podaničke dužnosti, kao i da sprječavanjem slobodne trgovine sa članicama kandidatima EU i na ovaj način dodatno kazni i svog bivšeg vazala. Uzgred, u Sloveniji i Hrvatskoj kao punopravnim članicama EU, pokušaj sprovođenja ovakvih ideja je apsolutno nemoguća misija.

Koliko teške prepreke su spremne se ispriječiti u jednom malom hipotetičkom eksperimentu slobode, ne samo da ovaj članak čini iznimno teškim privesti kraju na pozitivnu notu, već prvenstveno pokazuje koliko smo uistinu daleko od slobode i koliko nam je sloboda potrebna da bismo prosperirali. Da bi prijedlog unilateralne bezuslovne slobodne trgovine prema Velikoj Britaniji uopšte ikada došao u razmatranje u nekoj od zemalja zapadnog Balkana nečlanica EU, neophodno je kod domaćih vladajućih struktura organizovano i snažno lobirati za tu ideju slobode. Ukoliko bi im se potencijal osvajanja ili opstajanja na vlasti zbog ovdje opisane političke dosjetljivosti i preduzetnosti učinio primamljivijim od dosađivanja u državnim foteljama i primamljivijim od EU batina i šargarepa zbog ovakve neposlušnosti, onda bi ova ideja negdje kod nas mogla eventualno biti i isprobana.

Edukacija društva i lobiranje za slobodu su trajni zadatci na koje vrijedi okupljati, i usmjeravati sav raspoloživi slobodarski intelekt koji imamo. U tom duhu, neka nam predstojeća godina donese obnovljenu inspiraciju i energiju za rast libertarijanizma u regionu brže nego ikada.

Sretna Nova 2021. godina!

U prilogu, par video klipova kao inspiracija za libertarijansku samoedukaciju:

1. Filozofija slobode

2. Olovka