Hokejska palica ljudskog prosperiteta

U ovoj seriji, profesor Don Boudreaux istraživa pitanje koje ekonomisti postavljaju od vremana Adama Smitha: šta kreira bogatstvo? U vremeplovu ljudske istorije, nedavan porast životnog standarda podsjeća na hokejsku palicu, idući vodoravno kroz čitavu ljudsku istoriju, a zatim u nagli porast u samo posljednjih nekoliko vijekova. Bez specijalizacije i trgovine, naši drevni preci su samo troši ono što su mogli sami da naprave. Kako specijalizacija i trgovina mogu objasniti zapanjujući rast produktivnosti i proizvodnje u tako kratkom vremenskom periodu - nakon gladi tokom milenijuma, niskog životnog standarda, i neizlječivih bolesti? Izvor: MRUniversity YouTube kanal.

Transkript:

Zapanjujući rast prosperiteta u posljednjih 200 ili 300 godina je jedan od najvećih događaja čovječanstva. Uzmimo prosječnog čovjeka u recimo u godini 1000. prije nove ere. On je siromašan, bori se da pronađe hranu, i da odagna bolesti. Skoknimo naprijed 500 godina u doba klasične Grčke: i dalje siromašan, i dalje gladan. Kako je bilo još 1000 godina nakon toga? To je bilo mračno doba. Oh. Još uvijek siromašan. Onda skočimo do 18. vijeka i napred. Stvari se tada mijenjaju brzo. Ovaj fenomen je poznat kao hokejska palica ljudskog prosperiteta. Razmotrimo ono što je sigurno jedan od najvažnijih mjera ljudskog blagostanja: životni vijek. Prije industrijske revolucije životni vijek je bio oko trideset godina. Danas u Sjedinjenim Američkim Državama očekujemo da živimo oko 80 godina. Prije industrijske revolucije jedno u četvero djece je umiralo prije navršene 5. godine. Danas u razvijenim zemljama ta statistika je više kao jedno u dvije stotine. Zbog bolje ishrane rastemo 10 cm viši nego što smo bili prije samo 150 godina. Pamtite li ovu bolest? Ne možete je se sjećati; jer je iskorjenjena 1977. godine. Оsvrnite se oko sebe - vidjećete krov nad glavom i tvrde podove pod vašim nogama. Većina naših predaka živili su u kolibama sa zemljanim podovima i slamnatim krovovima. Sve je bilo infestirano insektima i glodarima. Ulice i sokaci su bili otvorene kanalizacije. Nije bilo ovih stvari. Prljavština je bila neizdrživa i često toksična. Naši preci su jeli kašu i nosili su jedan te isti vlastoručno izrađeni donji veš iznova i iznova. Sada čak i najmanje srećni Amerikanci tipično imaju struju, tekuću vodu, toalete, frižidere, televizore, i da, jeftin periv donji veš. Mi koji živimo u modernom industrijskom društvu smo nevjerovatno, i začuđujuće, van granica bogati u odnosu na naše predake. I evo još jedna velika razlika između nas i naših predaka. Prije industrijske revolucije ljudi su znali kako da od nule naprave mnoge stvari koje su konzumirali. Oni su pravili mnogo sopstvene odjeće, uzgajali većinu svoje hrane, i gradili svoje domove.

Pođimo napred do danas i vjerovali ili ne niko od nas nema pojma kako napraviti većinu stvari koje konzumiramo. Samo spremanje u jutro podrazumijeva pravljenje mnogo putovanja širom svijeta. Uzmite ovu kafu na primjer. Sjemenke dolaze iz Gvatemale, i one su kuvane u ovoj mašini za kafu iz Švicarske. Kontejnerski brod koji je prevozio kafu je izgrađen u Koreji, osiguran je od strane kompanije iz Londona, a njegov kapetan je Francuz koji voli turske cigarete. Napravili smo tranziciju od stvaranja mnogih stvari koje konzumiramo ka stvaranju jedne stvari. Imati posao ima smisla samo u modernom svijetu, gde svaki pojedinac tipično čini samo jednu vrstu rada. Dakle, dok mi uglavnom proizvodimo samo jednu stvar, radimo jedan posao, svako od nas sada troši gomilu proizvoda koji zahtijevaju gomilu poslova za proizvodnju.

Pitanje odakle dolazi prosperitet lansiralo je naučnu oblast ekonomije. To je razlog zašto je Adam Smith napisao prvu knjigu o modernoj ekonomiji. “Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda.” Nazad 1776. kada ju je objavio, Smith je pokušavao da razumije uzroke modernog napretka koji su tek počinjali da se pojavljuju. Siromaštvo i glad su i dalje bili normalni kao što je to bilo od početka, ali krajem 18. vijeka prvi put ikada mase su počele da uživaju bogatstva jednom rezervisana samo za plemstvo. To je taj masovni prosperitet koji je Adam Smith pokušavao da objasni. Zašto se to dešavalo? Šta je to što je uzrokovalo da bogatstvo više ne bude izuzetak već da postane norma? Mi danas gledamo oko sebe i pokušavamo da shvatimo šta uzrokuje siromaštvo, umjesto onoga šta izaziva prosperitet.

Vi gledate seriju “Svakdnevna ekonomija,” kurs gdje koristimo ekonomski objektiv da istraživamo svakodnevna pitanja. Ovaj dio je o trgovini. U narednim video klipovima ćemo pokušati da objasnimo kako trgovina igra ulogu u našem prosperitetu. Vi takođe odlučujete u kom smjeru ovaj kurs ide. Možda imate neka pitanja vezana za trgovinu koja vas zanimaju. Mi ćemo pokriti osnove, a vi onda možete da nam kažete koje teme će da budu sljedeće.

Preveo: Jadranko Brkić