Razgovor sa Davidom Friedmanom, 5. dio: Zaštitne agencije nasuprot reketarskih bandi i način odbrane od država

Razgovor sa doktorom Davidom Friedmanom o nekim od rješenja njegove verzije anarho-kapitalizma, o potencijalnim problemima anarho-kapitalizma, kao i mogućim načinima ostvarenja slobodnog društva.  Peti dio: Zaštitne agencije nasuprot reketarskih bandi i način odbrane od država.

Intervjuisao Jadranko Brkic.  Hong Kong, 21. maj, 2014.

(video na dnu transkripta)

Transkript:

Freedom and Prosperity TV:

Koliko dobro bi anarho-kapitalističko društvo funkcioniralo u pogledu populacijske naseljenosti? Recimo na primjer u mjestima sa različitim gustinama naseljenosti. Pri tome uglavnom misleći na opasnost da će se onih nekoliko zaštitnih agencija koje djeluju u slabo naseljenim oblastima pretvoriti u reketarske bande.

David Friedman:

Da. Tu zaista postoje dva odvojena pitanja. Jedno od njih je veličina populacije a drugo je gustina naseljenosti. Ja mislim da bi anarho-kapitalizam bolje funkcionisao sa velikim populacijama, jer jedna od stvari koje želite je konkurentno tržište za sprovođenje prava. Da kao i sa vašim slučajem građevinara u Hong Kongu, ako imate samo dvije ili tri firme koje štite prava, bilo bi primamljivo za njih da se karteliziraju. Da se organiziraju zajedno i kažu: hajde da se pretvorimo u vladu, mi možemo dobiti više novca od naplate poreza nego od prodaje usluga. Dok u slučaju ako imate stotinu takvih agencija, i nekoliko njih je namjeravalo da pokuša to da uradi, njihovi klijenti bi ih samo napustili i zaposlili druge agencije da ih štite. Dakle u tom smislu mislim da bi bolje funkcionisalo u društvu sa većom populacijom.

O pitanju gustine naseljenosti nisam mnogo razmišljao. Svakako da možete da zamislite slučaj gdje postoji stotinu agencija za sprovođenje prava, ali u praksi su geografski rasprostranjene. Da ako imate veoma raštrkanu populaciju, to bi moglo biti previše teško za agenciju koja posluje ovde da zaštiti nekoga tamo. I onda taj sistem može biti nestabilan u pravcu u kome ste opisali. I dio pitanja bi onda bio koliko pokretna je populacija. Tako da bi imali situaciju u kojoj u stvari jedna agencija dominira određenim regionom, ali ukoliko ne bude radila dobar posao svi će napustiti region i otići negdje drugdje, tako da to onda može biti razumno funkcionalan sistem i uprkos tome. Ali ako imate društvo gdje je stanovništvo raštrkano i kojem je teško da se preseljava, onda mislim da bi imalo smisla organizirati lokalne vlasti, koje bi mogle da budu agresivne, radije nego imati pravi takmičarski anarhistički sistem.

Ja nikada nisam tvrdio da će institucije koje favorišem funkcionirati pod svih mogućim okolnostima. Jedna od stvari koje sam prodiskutovao u raznim stvarima koje sam napisao je pod kojim okolnostima bi (sistem) propao zbog spoljnih prijetnji jer nisu mogli da se zaštite, ili bi propao pod unutrašnjom prijetnjom od agencija ili nekog drugog ko se transformiše u vlast. Dakle moja tvrdnja je samo da bi to funkcioniralo u nekom razumno širokom spektru okolnosti, i da bi tamo gdje bi funkcioniralo vjerovatno bi proizvodilo atraktivnije društvo nego bilo koja druga alternativa koje su mi poznate. To je najjača tvrdnja koju sam voljan da napravim.

Freedom and Prosperity TV:

Može li anarho-kapitalističko društvo napredovati pored kolektivističkih društava današnjice? Drugim riječima, koliko veliku opasnost bi društva zasnovana na modelu sa vladama predstavljala društvima zasnovanim na tržišnom anarho-kapitalističkom modelu?

David Friedman:

To se odnosi nazad na moje pitanje nacionalne odbrane. A odgovor je da postoje neka društva sa vladama koja su agresivna i neka koja nisu agresivna. Moja pretpostavka je, mada nisam siguran, da je Kina tolerisala Hong Kong kao britanski posjed dugo vremena, čak iako to sigurno ne bi bilo veoma teško za Kinu da uzme Hong Kong nazad prije čak 40 ili 50 godina. I moja pretpostavka je da su to tolerisali zato što su uvidjeli da je Hong Kong bio koristan za njih. I sigurno biste mogli zamisliti okolnosti u kojima susjedne države ili jednostavno nisu bile agresivne - nisu sve vlade teritorijalno agresivne, neke vlade osjećaju da bi bilo teško vladati drugim ljudima i stoga zašto se uopšte upetljavati - ili u kojoj smatraju da je korisno da u svojoj blizini imaju tržišno društvo, jer oni mogu da kupuju stvari od njih, prodavati im stvari, i korumpirani zvaničnici mogu da idu tamo i razmjenjuju svoj novac za nešto što oni mogu da koriste, i takve stvari. Tako da mislim da postoje okolnosti u kojima bi to funkcioniralo. Ali sam najviše razmišljao o slučaju kada biste zapravo morali da se branite. Imam jedno poglavlje u "Mašineriji slobode" koje govori o tome, i skoro sam završio sa trećim izdanjem "Mašinerije slobode" u kojem ima novo poglavlje koje o tome govori. U tom poglavlju sam pokušao da skiciram različite načine kojima biste možda mogli biti u stanju da branite neku anarho-kapitalističku oblast u suštini putem dobrovoljnih mehanizama. Ako želite da znate šta je to, rane verzije poglavlja su sve na mojoj veb stranici i tamo ih možete čitati. Mislim da je to previše dugačko za objasniti u kratkom intervjuu.
 

 

Video: 

Komentari

Objavi novi komentar

Sadržaj ovog polja je privatan i neće biti javno prikazan.
To prevent automated spam submissions leave this field empty.
CAPTCHA
Ovo pitanje je za potvrdu da ste vi validan korisnik i da onemogucimo automatizirane spam poruke.