"Veliki reset" je put u socijalizam o kojem je Mises upozoravao

Autor: Tho Bishop

Izvor: Mises.org

Čistom snagom svog intelektualnog rada, Ludwig von Mises se etablirao kao jedan od najvažnijih intelektualaca dvadesetog vijeka. Njegovo djelo 'Ljudska akcija' ostaje temeljni tekst Austrijske škole ekonomije. Njegova kritika koja ocrtava nepraktičnost socijalizma potvrđena je padom Sovjetskog Saveza i danas stoji bez ozbiljnog intelektualnog izazova.

Jednako važan, ali često zanemaren, je i njegov rad na ekonomskom sistemu koji nastavlja da zaražava svijet danas: intervencionizam.

Kao i savremenici poput Jamesa Burnhama, Mises je zaključio da prava prijetnja slobodnom tržištu na Zapadu nije bila prava socijalistička revolucija, već pristup „srednjeg puta“ koji je tako privukao intelektualno plitku političku klasu.

1950. godine, tokom jednog od svojih najvažnijih govora, Mises je identifikovao najopasniju ideologiju na globalnoj sceni:

Oni odbacuju socijalizam ništa manje od kapitalizma. Oni preporučuju treći sistem, koji je, kako kažu, podjednako udaljen od kapitalizma koliko i od socijalizma, koji se kao treći sistem ekonomske organizacije društva nalazi na pola puta između dva druga sistema, a zadržavajući prednosti oba, izbjegava nedostatke svojstveni svakom od njih. Ovaj treći sistem je poznat kao sistem intervencionizma. U terminologiji američke politike često se naziva politikom srednjeg puta.

Ova ideologija je uspjela tamo gde je komunizam propao, uspješno srušivši vlade širom svijeta koje nikada nisu istinski poštovale imovinska prava.

Međutim, kako je Mises shvatio, ova „menadžerska revolucija“ nije mogla trajati kao održiv oblik vladavine. Intervencionizam može biti politički zgodan, ali na kraju je utemeljen na nestalnim nedosljednostima. Mora se u potpunosti odbaciti ili će neizbježno dovesti do toga da se sve više moći prebacuje na državu.

To je upravo ono što smo vidjeli.

Dvadeseti vijek svjedočio je kako su vlade neprijateljski raspoložene prema komunizmu u inostranstvu sve više prihvatale rastući unutrašnji etatizam. Regulatorna država je rasla. Socijalna država je rasla. Ratna država je rasla. Potrošnja kod kuće i u zemlji bila je toliko velika da je primorala američku vladu da prekine vezu dolara sa zlatom, dajući američkoj tehnokratiji nove načine da izvuče bogatstvo ljudi i nagradi lojalne institucije.

Jedine preostale prepreke državi dolaze od onoga što će javnost tolerisati i od konkurencije između vlada koje žele da privuku financijski i ljudski kapital.

Godine 2021. potencijalni planeri u nacionalnim vladama i globalističkim institucijama identifikovali su priliku da prevaziđu ove preostale granice. Pod maskom „javnog zdravlja“, ponosne „liberalne demokratije“ zatvorile su svoje građane bez odgovarajućeg postupka. Zatvorili su ekonomije i uništili bezbroj malih preduzeća. Propisali su medicinske procedure. Uz pomoć regulisanih korporacija, ućutkali su političke disidente.

Kao odgovor na ekonomske posljedice ovih akcija, oni nastoje da eliminišu poresku konkurenciju među državama, usklade medicinske mandate, kontrolišu cijene u odabranim industrijama i ukaljaju ugled onima koji se opiru.

S ovim novim priručnikom i globalnim ambicijama, institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke nastoje koristiti slične alate u budućnosti, u ime krize koju smatraju vrijednom.

Klimatske promjene. Prenaseljenost. Domaći ekstremizam. Dezinformacije. Dnevni plemeniti cilj može se promijeniti, ali knjiga sa receptom ostaje ista.

Nećemo posjedovati ništa, nećemo imati privatnost, radićemo ono što nam se kaže i svidjeće nam se - u protivnom teško nam se piše.

Kao što je Mises razumio, ne mora biti tako. „Ovakav ishod nije neizbježan. Trend se može preokrenuti, kao što je to bio slučaj sa mnogim drugim trendovima u istoriji.”

Kako? Tako što će ljudi poput vas naoružavati jedni druge intelektualnim alatima neophodnim za identifikaciju i odgovor na ovaj puzajući autoritarizam. Izazovi sa kojima se suočavamo neće biti riješeni plitkim naljepnicama i pod okriljem demokratskih izbora, već nadahnućem novih generacija hrabrih pojedinaca koji su spremni da se odupru.

Ovo je misija Mises instituta, da informiše i obrazuje pojedince širom svijeta o idejama neophodnim za odbacivanje intelektualnih grijehova dvadesetog vijeka i autoritarnih strahota našeg postojećeg neoliberalnog poretka, i obnavljanje civilizacije zasnovane na poštovanju prema individualnoj slobodi, imovinskim pravima i mirnom suživotu.

U riječima Ludwiga von Misesa,

Želio to ili ne, svaki čovjek je uvučen u veliku istorijsku borbu, odlučujuću bitku u koju nas je naša epoha uronila.

Pridružite nam se u ovoj borbi sa donacijom već danas.

Autor:

Kontakt email: Tho Bishop

Tho je pomoćnik urednika za Mises Wire i može pomoći sa pitanjima iz medija. Prije nego što je radio za Mises institut, bio je zamjenik direktora za komunikacije Odbora za financijske usluge. Njegovi članci objavljeni su u časopisima The Federalist, Daily Caller i Business Insider.

Originalni izvor na engleskom jeziku na Mises.org možete čitati ovdje.

(prevedeno i publicirano uz pismenu dozvolu autora)

Preveo Jadranko Brkić