Po čemu je Texas poseban i što možemo naučiti

Po čemu je Texas poseban i što možemo naučiti. Prvo Texas, zauvijek Texas.

Petar Vušković, Potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize

Izvor: Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA)

Po čemu je Texas poseban i što možemo naučiti. “Prvo Texas, zauvijek Texas” nije samo krilatica koja ističe ponos Teksašana prateći pritom osjećaj posebnosti među saveznim državama. To je i krilatica pod kojom se teksaški zagovornici decentralizacije zalažu za više prava Texasa, što je sasvim sukladno 10. amandmanu američkog Ustava. Nakon Brexita kod nekih Teksašana je čak pobuđena i mašta o neovisnosti. Je li Texas uistinu tako poseban, zaključite u nastavku teksta, a pročitajte i naš tekst Teksaške priče.

Texas je prije manje od 200 godina bio meksička provincija. Nakon rata između kolonista i Meksikanaca, Texas je postao neovisna država 1836. godine. 1845. godine Texas se pridružio SAD-u kao 28. savezna država, nakon što je gotovo 10 godina bio neovisna država, tzv.”Lone Star State”. Ime Texas dolazi od riječi taysha ili tejas kako su ga Španjolci nazivali, a znači prijatelji ili saveznici. Kada je postao dio federacije, Texas počinju naseljavati Amerikanci europskog porijekla koji mu daju trajni američki duh.

S površinom od 696.241 km2 i 28 milijuna stanovnika, Texas je druga država po veličini i broju stanovnika u SAD-u. Texas je površinom veći od Francuske. Glavni grad je Austin, a veći i značajniji gradovi su Dallas, Houston i San Antonio.

Danas je ekonomija Texasa među najrazvijenijima u SAD-u (2. po vrijednosti BDP-a odmah iza Kalifornije, 1. po vrijednosti izvoza). Ukoliko ga promatramo samostalno kao saveznu državu po vrijednosti BDP-a je među 15 najrazvijenijih ekonomija svijeta. Texas stvara BDP otprilike u vrijednosti kanadskoga.

Svoj ekonomski procvat Texas duguje rudarstvu (daje oko 30% ukupne vrijednosti rudarske proizvodnje SAD-a) i energetici. Danas se teksaška ekonomija oslanja na eksploataciju nafte (1/4 američke proizvodnje), prirodnoga plina (1/3 američke proizvodnje) te proizvodnju cementa i gipsa (2. u SAD-u). U ukupnim naftnim rezervama SAD-a Texas ima 34% utvrđenih rezervi.

Osim industrije nafte i plina tu je i segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Milijarde eura su uložene u vjetrenjače u Texasu, što ga je učinilo najvećim proizvođačem električne energije dobivene u vjetroelektranama u SAD-u.

U Houstonu je razvijena aeronautička i vojna industrija tevisoka tehnologija. Texas je poznat po velikim posjedima i rančevima, pa je tako prvi u SAD-u po proizvodnji pamuka, broju goveda i ovaca. Dobro uspijevaju kukuruz i pšenica te ostale žitarice zrnastog ploda. Ribarstvo je također razvijeno (osobito ulov račića) i marikultura.

Od ostalih industrija, posebno je razvijeno graditeljstvo, pa je zato Texas veliko gradilište. Od 166 milijardi dolara kapitalnih investicija u SAD-u, skoro trećina otpada na Lone Star State (48,3 milijardi dolara). Potražnja za nekretninama je vrlo visoka pa su tako Houston, San Antonio, Fort Worth i Austin među top deset najpoželjnijih tržišta nekretnina u SAD-u i među pet najbrže rastućih gradova po broju stanovnika u SAD-u. U prilog Texasu ide i niska cijena nekretnina, pa tako prosječna kuća u Brooklynu stoji prosječno oko 500 000 dolara, a u Houstonu 130 000 dolara.

Koliko god su pojedine industrije bile jake u Texasu, ova država je prije svega mjesto poduzetničkog procvata u svim sektorima. Texas nema porez na dobit za poduzetnike i korporacije kao ni porez na dohodak na pojedince, pa zato zove i „No Income Tax State“. Ekonomski prosperitet Texas duguje odličnoj investicijskoj i poslovnoj klimi čiji su temelj niski porezi te niska regulacija poslovanja. Mnogi su sektori deregulirani, dok su administrativni troškovi poslovanja mnogo niži nego u mnogim drugim saveznim državama. Zato je poslovanje jeftinije i jednostavnije. Mnogi poduzetnici su zato napustili druge savezne države, čak i bogatu Kaliforniju, kako bi došli do ekonomske slobode koju Texas obilato nudi. Texas prema istraživanju kanadskog Fraser Instituta jedna od ekonomski najslobodnijih saveznih država u Sjevernoj Americi. Očito je da niski porezi i niska administrativna regulacija poslovanja pomažu u stvaranju novih radnih mjesta i privlačenju investicija. Time se stvara održiva konkurentnost, ali i bijeg mnogih Amerikanaca upravo u tu državu velikih mogućnosti. Najveće političke zasluge ima bivši konzervativni guverner Rick Perry.

Texas ima potencijal radne snage od 13 milijuna ljudi koji mogu generirati ovako pozitivne ekonomske performanse. U Texasu se godišnje otvori preko 100 000 radnih mjesta (175.700 u 2015.) što ga čini državom s vrlo niskom stopom nezaposlenosti (nižom od 5%). Procjenjuje se kako je tijekom američke ekonomske krize skoro polovica novih radnih mjesta stvorena upravo u poslovno prijateljskom Texasu.

Može li Hrvatska nešto naučiti od Texasa? Ovaj primjer svakako može slijediti jest porezna reforma koja bi trebala poticati investicijsku klimu u Hrvatskoj. Koliko je ona bitna, najbolje svjedoči ekonomski rast Texasa, čija se ekonomija vinula poput rakete iz Houstona.Također, bitno je deregulirati poslovanje i smanjivati troškove birokracije poduzetnicima.

Kada su stvoreni zdravi ekonomski temelji onda je uspjeh zajamčen i u drugim društvenim segmentima – u sportu, zdravstvu, kulturi i obrazovanju. U svakom od tih segmenata Texas pokazuje nevjerojatne rezultate. Npr. po broju osvojenih olimpijskih medalja Texas je odmah iza Kine. Privatne zdravstvene firme iz Texasa se redovno proglašavaju najboljima u SAD-u. Zaključak je jednostavan! Hrvatska se po veličini, broju stanovnika, ekonomskoj snazi ne može uspoređivati s Texasom. Ipak, načelo uspjeha može graditi na poreznom rasterećenju te smanjenoj birokraciji poslovanja poduzeća i građana koji bi povećali razinu potrošnje i investicije. Formulacija javne politike je sljedeća – novac treba ostati na slobodnom tržištu, u što većem iznosu, a onda on sam nalazi svoj put kako bi se umnožio i stvorio prosperitet. Na kraju se doista može reći kako izreka “Everything is Better in Texas” zaista vrijedi.

Izvor: Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA)

Comments

Post new comment

The content of this field is kept private and will not be shown publicly.
To prevent automated spam submissions leave this field empty.
CAPTCHA
This question is for testing whether you are a human visitor and to prevent automated spam submissions.