Hrvatska je ekonomski najrazvijenija zemlja Europe

Hrvatska je ekonomski najrazvijenija zemlja Europe. Zvuči kao nešto u što moramo prvo sebe uvjeriti. Gledajući njezin potencijal, ona doista to može postati. Ne postoji važnija pretpostavka razvoja ekonomije od optimizma. Optimizam je varijabla koja nedostaje našem kalimerskom (uvijek je kriv netko drugi) mentalitetu. Treba stalno imati na pameti da je vrijeme jedini resurs kojeg više nemamo. Koji su to resursi koji Hrvatsku čine najboljom ili koje ima, a ne koristi njihov puni potencijal?

Petar Vušković, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize

Izvor: Centar za javne politice (CEA)

Broj nekretnina – 2. u Europi

Hrvati su po broju nekretnina pri europskom vrhu. Prema jednom istraživanju 85,4 posto građana ima svoju nekretninu, a samo 4.2 posto tih nekretnina je opterećeno hipotekom. Imati svoju nekretninu je egzistencijalna potreba i pravo. Međutim, sasvim je sigurno da pojedini građani u prosjeku imaju i više nekretnina. Iako su nekretnine relativno siguran oblik štednje (tzv. cigla štednja), sigurno investicijski prinos nije najveći. Kada bi se nekretnine učinile likvidnima, novčani potencijal građana bi se mogao osloboditi za financijska tržišta ili poduzetničke pothvate. Prepreke su financijska nepismenost i odsustvo poduzetničkog duha.

Slika 1http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-1-600x337.jpg 600w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-1.jpg 724w" style="box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; height: auto; display: block; vertical-align: middle; background: 0px 0px; margin-bottom: 15px;" width="300" />

Štednja – europski vrh, u svijetu 34.

Štednja, kao i broj nekretnina, spada u europski vrh. Prema podacima HNB-a, štednja građana iznosi 7700 eura po glavi stanovnika. Neto štednja građana godinama raste. Ukupna štednja dostiže i 200 milijardi kuna. Drugim riječima, novac nam ostaje u bankama i ne znamo što s njime. Apsurd je veći time što godinama kamatne stope na štednju padaju. Tako su primjerice kamatne stope na nove oročene devizne depozite rekordno niske, ispod 1%.

Slika 2http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-2-768x336.jpg 768w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-2-600x263.jpg 600w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-2.jpg 800w" style="box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; height: auto; display: block; vertical-align: middle; background: 0px 0px; margin-bottom: 15px;" width="300" />

Prihod od turizma u BDP-u – prvaci svijeta

Hrvatska je turistički hit. Prihod od turizma čini 19 posto BDP-a (skoro 1/5) i taj podatak nas čini svjetskim prvacima. Procijenjena turistička zarada je negdje oko 9 milijardi eura u 2016, dok je za 2017. je predviđen rast od 4 do 5%. Za usporedbu, Malta ima 14,5% prihoda od turizma u BDP-u, a Cipar 13,2 posto, Španjolska 4,4% i Italija 2,1%. Istina, udio turizma u BDP-u nije izravni pokazatelj prihoda, ali može govoriti o volatilnosti ekonomije. Ipak, nema sumnje da smo u turizmu najbolji. Istovremeno, znamo da je turizam nestabilna grana (primjer Grčke i Turske). Uz turizam potrebno je razvijati i druge gospodarske grane.

Slika 3http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-3.jpg 590w" style="box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; height: auto; display: block; vertical-align: middle; background: 0px 0px; margin-bottom: 15px;" width="300" />

Poljoprivreda – neiskorišteni potencijal

Poljoprivredno zemljište prostire se na oko 3 milijuna hektara, a vrijednost mu je oko 10 miljardi dolara. Obradivo je 90% poljoprivrednih površina, a obrađuje se manje od 50%. Svega 1,6% poljoprivrednika posjeduje preko 20 hektara poljoprivrednih površina. Mogli bismo hraniti više od 10 milijuna ljudi, a ovisimo o uvozu jer nismo dovoljno konkurentni na europskom tržištu. Uvozimo gotovo 50% hrane. Potrebno je povećati iskoristivost poticaja sredstava iz EU fondova, okrupniti poljoprivredne površine, poboljšati menadžment u poljoprivredi i urediti tržište plasmana. Na takav način bismo poljoprivredu učinili konkurentnijom.

Slika 4http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-4.jpg 498w" style="box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; height: auto; display: block; vertical-align: middle; background: 0px 0px; margin-bottom: 15px;" width="300" />

Bogatstvo vode – 5. u Europi i 42. u svijetu

Po bogatstvu vode (slatke,tekuće i pitke vode) smo 5 u Europi i samo 4 zemlje su ispred nas. U svijetu smo na 42. mjestu. Napomenimo, čak 70% površine Zemlje zauzima voda, a samo 2,5% otpada na slatku vodu, koja je preduvjet za život. Izvori su ograničeni, a prirodni prirast stanovništva sve je veći, stoga je razumljiv potencijal vode koji imamo. U Hrvatskoj se samo putem koncesijskih naknada može zaraditi više od 20 milijuna kuna, dok država zarađuje tek nešto više od 10 milijuna kuna. Potrebno je staviti vode u koncesije i ostale izvore vode od trenutnih 30.

Slika 5http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-5-768x432.jpg 768w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-5-600x338.jpg 600w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-5.jpg 960w" style="box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; height: auto; display: block; vertical-align: middle; background: 0px 0px; margin-bottom: 15px;" width="300" />

Prometna infrastruktura – 4. u Europi

Moderne autoceste su preduvjet ekonomskog razvoja. Hrvatska je 4. po broju kilometara autocesta na milijun stanovnika u EU, ukupno 1273 km.Autoceste nisu samo pitanje dužina, već i pitanje održavanja. Država se pokazala jako lošim gospodarstvenikom u tom segmentu. Privatizacija državnih poduzeća koja se bave održavanjem autocesta je prijeka potreba.

Slika 6http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-6-600x319.jpg 600w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-6.jpg 620w" style="box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; height: auto; display: block; vertical-align: middle; background: 0px 0px; margin-bottom: 15px;" width="300" />

Bogatstvo šuma – europski vrh

Šume pokrivaju 34,43 % kopnene površine u Hrvatskoj odnosno 0,46 hektara po stanovniku i tu smo u samom europskom vrhu. Po šumama smo na primjer tri puta bogatiji od Danske i četiri puta od Velike Britanije. Šume su naše ekološke tvornice koje godišnje proizvedu 5 milijuna tona kisika. Bogatstvo šuma u Hrvatskoj se procjenjuje na 6,9 milijardi dolara prema HAZ-u, a prema stručnim krugovima i tri puta više. Hrvatske šume godišnje proizvedu 8 milijuna tona drva. Ukupno u njima ima više od 300 milijuna tona drva odnosno 5 milijuna tona suhe tvari što je ekvivalent 2,5 milijuna tona nafte. Ukupno 53 000 radnika živi od šuma, te ostvaruju 10.5% izvoza,odnosno 3,6% BDP-a.

Slika 7

Bogatstvo otoka – udio u gospodarstvu samo 5-7%

Hrvatska ima 1246 otoka od kojih su mnogi zaboravljeni. Njihov udio u BDP-u iznosi samo 5 do 7%. Malta, koja je veličine otoka Brača, ima više od 11 milijardi dolara BDP-a, odnosno 37.891 dolara po stanovniku u paritetu kupovne moći (prema podacima MMF-a za 2015.). Potencijal otoka osim u turizmu ostaje neiskorišten.

Slika 8http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-8-768x276.jpg 768w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-8-1024x368.jpg 1024w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-8-600x216.jpg 600w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-8.jpg 1026w" style="box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; height: auto; display: block; vertical-align: middle; background: 0px 0px; margin-bottom: 15px;" width="300" />

Zalihe ugljikovodika – potencijal koji je nedovoljno iskorišten

Energenti, nafta i plin pokreću gospodarstvo. Hrvatska troši dvostruko više primarne energije nego što je proizvodi. Potrebno je osigurati investicije u istraživanje ugljikovodika kako bi se iskoristio energetski potencijal Hrvatske, uz istovremenu brigu o zaštiti okoliša i turizma. Područja za otkrivanje novih zaliha su Panonski bazen, Dinaridi, sjeverni, srednji i južni Jadran.

Zemlja sunca i vjetra – potencijal iz obnovljivih izvora energije

Obnovljivi izvori energije sunca i vjetra za Hrvatsku predstavljaju neograničeni potencijal. Korištenje solarnih kolektora i fotonaposnkih ćelija za grijanje vode ili prostora su nevjerojatan potencijal. Kad bismo u sljedećih pet godina instalirali po 1 m2 fotonaponskih modula i po 1 m2 solarnih toplinskih kolektora po stanovniku, mogli bismo otvoriti na desetke tisuća radnih mjesta. Priobalna mjesta čija je odlika brzina vjetra predstavljaju potencijal za vjetroprakove. Prosječno vjetroturbine imaju kapacitet od 700KW do 1.8 MW. U pogonu se 2013. godine nalazilo 12 vjetroelektrana, a njihova vrijednost iznosila je 315 milijuna eura.

Slika 9http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-9.jpg 500w" style="box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; height: auto; display: block; vertical-align: middle; background: 0px 0px; margin-bottom: 15px;" width="300" />

Bogati riblji fond – samo 10 kg po stanovniku godišnje

U Jadranskom moru živi 450 vrsta riba. Konzumacija ribe iznosi samo10 kg po stanovniku godišnje. Portugalci pojedu 57kg po stanovniku, Islanđani i do 90kg. Ulov i uzgoj ribara u moru godišnje varira oko 70.000 tona. Uz pretpostavku održivog ribolova, Hrvati bi mogli puno više se hraniti ribom iz mora.

Razvedenost obale – 2. u Europi

Hrvatska ima drugu najrazvedeniju obalu (indeks razvedenosti hrvatske obale iznosi 11) u Europi, odmah iza Norveške koja svoju obalu ne može turistički iskoristiti. Ukupna dužina Hrvatske obalne crte je 4.398 km.

Slika 10

Nautički turizam – nevjerojatan rast prihoda, u charteru prvaci

Imamo 121 luku nautičkog turizma te 17 351 vezova. Ukupno ostvaren prihod nautičkog turizma svake godine raste. U 2016. smo zaradili više od 800 milijuna eura prihoda od nautičkog turizma (2015. – 753 milijuna kuna). Prema podacima stranice yachtbooker.com, Hrvatska raspolaže sa 25% ukupne svjetske charter flote (bez posade) i ostvaruje 33% svjetskog bookinga.U tom segmentu smo turistička destinacija  broj 1. Broj novih marina i selidbachartera iz Grčke i Turske nam daje za pravo da će taj segment turizma i dalje rasti.

Slika 11http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-11-768x253.jpg 768w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-11-600x198.jpg 600w, http://www.cea-policy.hr/wp-content/uploads/2017/01/Slika-11.jpg 923w" style="box-sizing: border-box; border: 0px; max-width: 100%; height: auto; display: block; vertical-align: middle; background: 0px 0px; margin-bottom: 15px;" width="300" />

Industrija – raste proizvodnja i izvoz robe

Industrijska proizvodnja konstantno raste od 2015. te je jedan od motora ekonomskog rasta. U kolovozu 2016. je industrijska proizvodnja veća za 2,5% u odnosu na kolovoz 2015., čime je nastavljen trend kontinuiranog godišnjeg rasta. Hrvatski izvoz roba i usluga je također zabilježio snažan rast. Hrvatska je iskoristila svoj ulazak na unutarnje tržište Europske unije, uključivši se u jaku tržišnu utakmicu. U Europsku uniju je izvezeno robe u vrijednosti više od 6 milijardi eura.

Slika 12

Zaključak

Hrvatska ima oko 4,2 milijuna stanovnika. Koliko smo mali najbolje dokazuje činjenica da dvije Hrvatske stanu u jedan grad kao što je London. Taj broj logično možemo derivirati na radno aktivno stanovništvo koje u Hrvatskoj broji 3,6 milijuna stanovnika. Od radno aktivnog stanovništva radi otprilike 1,3 milijuna stanovnika. Broj onih koji stvaraju dodanu vrijednost na tržištu je i još manji ukoliko oduzmemo oko 250.000 zaposlenih u javnom sektoru.

Možemo izvesti zaključak da su naši potencijali puno veći nego što su nam potrebni. Kako 3,6 milijuna stanovnika ne može ostvariti svoj puni resursni potencijal koji nam je na raspolaganju? Dva su odgovora: mentalitet i sustav.

Naš mentalitet je nasljeđe komunističkog vremena u kojem su bili prisutni strah i pesimizam. To možemo zaključiti po štednjama u nekretninama ali i po manjku poduzetničkog duha. U svakodnevnom životu zbog ostataka komunističkog mentaliteta nailazimo na osporavanje pa i teroriziranje poduzetnika, znanstvenika i svih onih koji su uspjeli. Izvrsnost se kod nas ne nagrađuje.

Sustav je ono što možemo odmah mijenjati, primjerice kroz usvojeni Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, cjelovitu poreznu reformu i druge reforme za slobodno tržište. Međutim, javljaju se otpori – otpori sindikata, otpori autoškola, otpori ministarstava itd. Oni su Otpornici koji onemogućuju korištenje gore navedenog potencijala,bogatstva. Treba imati na pameti, kao što je u uvodu ovog članka napisano, kako je vrijeme jedini resurs kojeg Hrvatska nema.

Komentari

Objavi novi komentar

Sadržaj ovog polja je privatan i neće biti javno prikazan.
To prevent automated spam submissions leave this field empty.
CAPTCHA
Ovo pitanje je za potvrdu da ste vi validan korisnik i da onemogucimo automatizirane spam poruke.