Nikola Kužet

Udruženi sadržaj
Blog o ekonomiji, marketingu, turizmu, politici, ekologiji i modernim tehnologijama
Ažurirano: prije 14 minuta 33 sekunde

Može li sad jedna stvarno dobra vijest?

Sub, 31/12/2016 - 03:55
Koliko često vam se desi da dobra vijest prođe pored vas, a da je i ne primjetite. Iskreno, meni počesto. Toliko smo nesvjesno fokusirani na loše vijesti, okupirani problemima, negativnom retorikom, reaktivnom politikom, propašću i neuspjehom da počinjem ozbiljno sumnjati da smo programirani da konzumiramo samo negativne vijesti. Realno, kada ste zadnji put čuli pozitivnu ekonomsku vijest koja govori o ozbiljnom uspjehu iz našeg užeg okruženja, a da se ne radi o otvaranju supermarketa, što ne smatram za lošu vijest, ali niko me ne može uvjeriti da je to veliki uspjeh za našu ekonomiju. To je samo kvalitetan PR trgovačkih kompanija.
Možda ste čuli za ovu vijest, a možda i niste. Ako jeste, super, još ću vas jednom podsjetiti. Ako niste, zapitajte se zašto niste. Da li je problem u negativnom okruženju, medijima koje pratite ili jednostavno vaš um nije navikao da prima pozitivne informacije. To je mentalni obrazac u kojem se svi ponekad nesvjesno zaglavimo.
A sada vijest:

Kompanija Lanaco iz Banjaluke je prva firma iz BiH koja je pozvana da učestvuje u Elite programu Londonske berze.Elite program je pokrenut 2012. a do sada je kroz njega prošlo više od 350 evropskih kompanija, a Lanaco se u paketu za 2016. našao među 50 najperspektivnijih. Program traje od aprila 2016. pa naredne dvije godine. U Elite program ulazi se isključivo po preporuci. Lanaco je preporučen od strane Unicredit Banke koja je partner Londonskoj berzi u ovom programu. U Elite program ulaze uglavnom mlade male i srednje kompanije željne razvoja, ekspanzije i napredovanja koje traže nove partnere, nova tržišta i ozbiljne investitore. Cilj ovog programa je da se preduzeća koja imaju jasnu strategiju razvoja ozbiljno i profesionalno pripreme za sljedeću fazu rasta. Sa predstavnicima kompanija konstantno radi više od 150 konsultanata, koji ih vode kroz obuke, faze i pregovore sa investitorima. Na taj način učesnicima programa se pomaže da unaprijede poslovanje i pravilno planiraju sljedeće korake. Osim toga, firme učesnice se međusobno povezuju, integrišu, sarađuju i šire svoju mrežu kontakata i potencijalnih partnera. Zajednica Elite programa za sada broji 90 investitora i njihov broj konstantno rate. Proces apliciranja traje dvije godine, a nakon toga učesnik programa, u ovom slučaju Lanaco, počinje sa poslovanjem na Londonskoj berzi.

Šta ovaj uspjeh znači za Lanaco? Šta znači za Republiku Srpsku, a šta za Bosnu i Hercegovinu?
Lanaco učešćem u ovom programu dobija profesionalno mentorstvo, pristup finansijskoj zajednici i zainteresovanost ozbiljnih investitora sa kojima će moći direktno komunicirati.Za Republiku Srpsku, pored bitnog ekonomskog uticaja, može da donese i promjenu imidža. Budimo realni, Republika Srpska ima jako loš imidž u okruženju. Pozitivne vijesti odavde skoro da i ne dolaze, jedina prepoznatljiva lica u regionu su istrošeni političari sa istrošenim idejama i poneka polujadna zvijezda rijeliti programa.Za Bosnu i Hercegovinu važi isto što i za Republiku Srpsku. Premalo je pozitivnih vijesti, dobrih projekata i inicijativa koje se iz BiH plasiraju u regiju i Evropu. Uglavnom problemi i budalaštine. Lanacov uspjeh otvorio je vrata i drugim domaćim kompanijama da uđu u elitno evropsko društvo. Nakon Lanaca u isti program kasnije ove godine ušla je i AS Grupa u čijem sastavu je i sarajevski Klas. Nadajmo se da će ih biti još.
Iz Hrvatske u ovom programu za sada učestvuje šest kompanije. Preduzeća Tokić i Novi Agrar započinju drugi modul usavršavanja od ukupno osam. Ostali učesnici programa iz Hrvatske su Hangar 18, Invictus Investments,  Pet-Prom i Span.
Druga dobra vijest vezana za Lanaco, koja je, interesantno, dobila puno veći medijski prostor, je otvaranje njihove nove poslovne zgrade, odnosno tehnološkog centra. Radi se o prvoj pametnoj zgradi na našim prostorima kojom u potpunosti upravlja softver. Čestitam im na tome. Zgrada je impresivna, lijepa, tehnološki i arhitektonski vrlo moderna, ali mene vijest o njihovom učešću u Elite programu mnogo više raduje. Uz dva uspješna dostignuća koja sam naveo Lanaco je ove godine proslavio 26 godina poslovanja. Na sjajan način su obilježili jubilej i pripremili se za novu fazu razvoja.
Da zaključimo. Ulazak Lanaca u Elite program Londonske berze je odlična vijest. Ostavimo sad po strani lokalne, lične, političke, etničke, medijske, entitetske, administrativne, opoziciono-vladajuće i druge podjele. Ljudi, ovo je odlična vijest. I za Lanaco i za Republiku Srpsku i za Bosnu i Hercegovinu i za sve nas. Ovo je informacija vrijedna naše pažnje i dijeljenja.
E sad, zašto je otvaranje zgrade ili supermarketa važnija vijest od ulaska naše kompanije u Elite program Londonske berze? Vjerujem zato što se te vijesti više konzumiraju. I tu je srž problema. Naš fokus. U SAD-u čvrsto treće mjesto na listi najčitanijih dnevnih novina drži Wall Street Journal koji je čisto ekonomski medij. Kod nas ni ne postoji dnevna novina sa dominantnom ekonomskom tematikom. Ne postoji ni sedmični magazin. Postoji nekoliko skromnih web portala koji posluju na granici održivosti. O ozbiljnim ekonomskim analizama i istraživanjima u novinarstvu neću ni da govorim. Vlasnici medija i novinari će reći da nema ni publike za ozbiljan ekonomski medij. Čitaoci, sa druge strane, će reći da bi rado pratili kvalitetne ekonomske medije kada bi isti postojali i eto nas u ćorsokaku. Mislim da u medijskom prostoru u BiH trenutno postoji prazan prostor koji bi kvalitetno mogla da popuni lokalna varijanta Forbesa, WJS-a, Economista ili Financial Timesa. Tada ovako dobre vijesti više ne bi prolazile nezapaženo.

Moja poruka za danas je: 
Birajte medije koje pratite, birajte vijesti koje konzumirate, pratite ekonomska dešavanja i počnite primjećivati uspješne priče oko sebe.
Kategorije: BiH

Ideje za razvoj seoskog turizma

Čet, 22/12/2016 - 07:48
Već duže od jedne decenije redovno putujem poslovno u Austriju po nekoliko puta godišnje i uglavnom boravim u kraju koji ima izuzetno razvijena sela, a naročito seoski turizam. Ta mjesta u kojima boravim nisu skijaški centri i nemaju posebne autentičnosti koje bi ih učinile atraktivnim velikom broju turista, ali ono što imaju, koriste na najbolji mogući način. Neka mjesta su zaista posebna i autentična, kao što je Hallstatt, i tu se ne može puno ideja iskopirati, ali većinu mjesta od drugih izdvaja tek poneka specifičnost koja je predstavljena na izvrstan način. Naravno, seoski turizam nije jedina okosnica razvoja tog kraja. Vrlo su razvijeni i poljoprivreda, industrija i trgovina, ali danas se bavim turizmom kao temom.Neke od navedenih ideja sam pronašao na stranici Bašta Balkana i iskoristio ih. Neke ideje su lakše, a neke teže izvodljive. Za implementaciju određenih je potrebna podrška opštine, odnosno grada, a druge mogu razvijati mjesne zajednice ili privatni inicijatori. Naravno, treba napomenuti da nije sve ideje moguće sprovesti u svakom selu, ali uvođenje samo nekoliko njih bi moglo značajno poboljšati život u tom mjestu.Ulaganja u smještajne kapacitete sama po sebi neće privući turiste. Potrebno je da selo ponudi potencijalnim posjetiocima nešto što im može biti interesantno i time ih privuče.Evo nekoliko ideja šta bi to moglo biti:1. Lokalna znamenitost – Treba početi od onog što je najinteresantnije u mjestu. Rijeka, jezero, pećina, šuma, vodopad, spomenik, kula, ruina, lokalni iscjelitelj, narodni ljekar, ljekovita voda, ljekovito blato, ljekoviti preparati i trave i slično. Teško da postoji selo koje nema neku znamenitost ili posebnost. S druge strane, rijetka su naša sela koja to i koriste. Potrebno je za svaku znamenitost posebno razviti plan kako od nje napraviti atrakciju koja bi bila zanimljiva posjetiocima. Treba jasno označiti ili napraviti put do nje i postaviti table sa detaljnim informacijama o znamenitosti.2. Legenda – Lokalne legende o vilama, vampirima, drekavcima, duhovima, neobičnim pojavama, bitkama ili nekim drugim istorijskim događajima, ispričane na pravi način mogu biti izuzetno zanimljive i privlačne. Neka mjesta su, samo na osnovu legende, napravila uspješnu priču.3. Festival ili događaj – Organizacija festivala ili događaja koji je karakterističan za taj kraj: pečenje rakije, pravljenje vina, branje voća, kosidba, spremanje zimnice, vrcanje meda, kuhanje džema, spremanje posebnog jela, izrada narodne nošnje, zbor, zanat, pjevanje, muzika. Treba izabrati datum koji odgovara toj manifestaciji, tražiti pomoć opštine/grada i organizovati festival koji može biti ključan za razvoj tog sela ili čak regije. Na takvoj manifestaciji lokalni proizvođači bi nudili svoje proizvode na prodaju. Festivali obezbjeđuju publicitet, što dođe kao besplatna promocija mjesta.4. Religijski objekat ili događaj – Religijski ili vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma. Ljudi su spremni preći velike udaljenosti da bi posjetili neko svetilište. Zanimljivo svetilište može biti okosnica razvoja turizma u određenom mjestu.5. Pješačke i biciklističke staze – Prvo je potrebno je prokrčiti staze i napraviti signalizaciju. Ovaj vid turizma može biti posebno pogodan za sela koja se nalaze u blizini gradova. Uz staze se treba razvijati ugostiteljstvo. Staze pojedinačno mogu imati neki koncept ili priču. Staza zdravlja, romantična staza, istorijska staza, staza gljiva, staza vina, staza šumskog voća, šumska staza, livadska staza. Treba imati ideju stazu čega ponuditi i napraviti dobru signalizaciju, odnosno ostaviti putokaze i objašnjenja.6. Poznata kafana – Selo bi trebalo da ima kafanu koja bi po svojoj autentičnosti i meniju bila nadaleko poznata. Svaka dobra seoska kafana mora u svom meniju imati neko jelo ili piće karakteristično za svoje selo ili kraj.7. Spomen kuća – spomen kuća nekog poznatog čovjeka iz tog sela ili zanata ili veštine koje selo ima. Također se u obliku spomen kuće ili mini muzeja može predstaviti neki poseban istorijski događaj koji se odigrao u tom mjestu.8. Izrada suvenira – U svakom selu ima vještih i kreativnih ljudi koji prave sjajne rukotvorine i suvenire. Moguće je lokalnu prodavnicu opremiti tako da u jednom dijelu ima kutak sa seoskim suvenirima. Odjeća, obuća, kape, džemperi, zimnica, ukrasi, grnčarija, vaze, seoski stari alat, slike, domaća hrana…9. Higijena sela i ljubaznost domaćina – Mislim da nije potrebno objašnjavati značaj ove dvije stvari.10. Još nekoliko ideja za razmatranje: ribolov, kamping, kuće tradicionalne arhitekture, folklor, ambijentalna cjelina, netaknuta priroda, jahanje, lov…Da bi se ostvarile ovakve ideje potrebna je saradnja ljudi, a tu se kao prepreka može pojaviti mentalitet našeg čovjeka. U tu analizu danas nemam namjeru ulaziti, ali sam htio ukazati da za razvoj turizma na selu prvo treba na pravi način iskoristiti resurse sa kojima se raspolaže pa tek nakon toga razvijati ambiciozije planove.Tekst sam počeo sa Austrijom pa bih i završio s njom. Redovno tamo viđam turističke proizvode koji sami po sebi spadaju u sasvim prosječnu ponudu, međutim nakon što se dotjeraju i na njih se primjeni nekoliko marketinških zahvata postaju prvoklasne atrakcije, dok kod nas vrlo ozbiljni potencijali leže zapušteni, zarasli u trnje i makiju, nepristupačni i zaboravljeni.Da na kraju dodam, moja uža stručna specijalizacija nije turizam, već marketing i menadžment, tako da ovaj tekst ne nudim kao stručni rad već samo kao dobronamjerne ideje za koje smatram da bi se kod nas mogle implementirati i možda nekom negdje pomoći.
Kategorije: Hrvatska

Arogancija je naskuplja stvar na svijetu

Pon, 28/11/2016 - 06:31

Arogancija je nešto što sebi u biznisu ne smijete nikada, nikada, nikada dozvoliti. Cijena može biti previsoka čak i za kratkoročno prepuštanje ovom opasnom poroku. Primjera o padu i propasti prouzrokovanih prepuštanju samodopadnosti i bahatosti je previše u svijetu biznisa. Postoje brojne kompanije za koje mlađe generacije nikad nisu ni čule, a koje su u svoja najslavnija vremena dominirale tržištima. Ima i onih čije uspjehe još uvijek dobro pamtimo.

Nokia je bila apsolutni lider na tržištu mobilnih telefona sa 50% udjela u tržištu u 2007. godini. Onda su počeli da se ponašaju arogantno. Iste te 2007. Apple je predstavio prvu verziju iPhone-a. Iako je Nokia među prvim proizvođačima predstavila softver za pametne telefone, oni stariji će se sjetiti da se zvao Symbian (dobro ste pročitali, stari ste ako se sjećate Symbiana), uporno su odbijali da prihvate novi tržišni trend koji je postavljao Apple sa iPhone-om, a ubrzo i Samsung i drugi proizvođači pokretani Android operativnim sistemom koji je razvijao Google. Taj trend, iniciran od strane Apple-a, je nalagao: kupci žele artistički dizajniran, lijep i moderan operativni sistem i mogućnost lakog skidanja tone aplikacija (iako je većina potpuno beskorisna i koristiće je samo nekoliko puta), moderno i jednostavno dizajniran uređaj sa ekranom osjetljivim na dodir. U Nokiji su pak smatrali da oni kao dugogodišnji tržišni lideri vode igru i odlučuju u kojem smjeru će ići tržište. Insistirali su na inžinjerskoj arhitekturi operativnog sistema i prevelikom broju modela telefona kako bi zatvorili sve tržišne niše. Apple je imao samo jedan model. Prva verzija Androida je lansirana 2008. godine. Nokijin udio u tržištu u 2012. bio je manji od 3%.

Rast Androida, stagnacija iOS-a i propast Symbiana
Sličnu slobodu praktikovanja arogancije su sebi donekle dozvolili Microsoft i Apple. Microsoft zbog insistiranja na apsolutnoj dominaciji u tržištu softvera za PC, a Apple prije nekoliko godina, zbog tvrdoglavog stava da su najbolji telefoni oni sa veličinom ekrana od samo 4 inča, iako je bilo jasno da kupci žele veće ekrane. Obje kompanije su pretrpjele velike gubitke i izgubile dobar dio tržišta. Nokiju je ipak koštalo puno više, nisu dobili šansu za popravni ispit. Samsung je od nedavno na istom putu. Počeli su u kampanjama ismijavati konkurentske proizvode kako bi dokazali svoju nadmoć. Nakon prvog kiksa sva nadmjenost se raspršila kao mjehur od sapunice. Nakon povlačenja modela Note 7 zbog pregrijavanja i, u nekoliko slučajeva, eksplozije baterije Samsung se nalazi u velikim problemima. Sada mole potrošače da im pruže još jednu šansu i ponovo ukažu povjerenje. Čisto sumnjam da će vratiti izgubljenu poziciju. Nokijin slobodan pad je zapravo počeo povlačenjem miliona uređaja zbog neispravne baterije 2007. godine. Kakve li zanimljive koincidencije.

Inovativnost, fleksibilnost i brzo reagovanje na nove trendove su ono što kompaniju može održati vitalnom i svježom. Menadžment u kriznim situacijama može znatno pomoći, ali to je već liječenje simptoma, nije prevencija.

Ove godine najveći rast na tržištu pametnih telefona ostvaruje Huawei, kompanija za koju je prije koju godinu malo ko čuo. Njihove prve perjanice modeli P9 i Mate 9 (koji je tek nedavno predstavljen) spadaju u sami tehnološki vrh na tržištu pametnih telefona. Nakrcani su besprekornim hardverom, ažurnim softverom, svim inovacijama koje pružaju i drugi "stariji" proizvođači sa još po kojom dodatnom jedinstvenom opcijom ili karakteristikom kao što izuzetno moćna dvostruka glavna kamera razvijena u saradnji sa legendarnim njemačkim proizvođačem kamera Leica. I sam koristim Huawei P9, volim da fotografišem (amaterski) i apsolutno sam oduševljem sa mogućnostima kamere. Ovdje možete da se uvjerite u kvalitet fotografija koje sam uslikao sa P9. Uređaji su izrađeni od vrhunskih materijala, nema ni traga jeftinoj plastici. I sve to po znatno nižoj cijeni od one koju traži Apple ili Samsung. Huawei već drugu godinu za redom zauzima čvrsto treće mjesto na listi proizvođača po udjelu u svjetskom tržištu, odmah iza Samsunga i Appla, a na ogromnom kineskom tržištu su lider. Neki će reći da je to zbog rapidnog rasta azijskog tržišta na kojem je Huawei domaći igrač, ali to je samo djelimično istinito. Trenutno, najbrže rastuće tržište za mobilne telefone je Afrika. Ali, ovi statistički podaci mogu da iznenade samo neupućene. Huawei je još 2012. prestigao Ericsson i postao najveći proizvođač telekomunikacijske opreme na svijetu.


Pored izvrsnih telefona Huawei nudi odlične gedžete koji prate pametne telefone. Njihov pametni sat je jedan od najboljih na tržištu, a VR set oduševljava kvalitetom izrade. Huawei, slično kao i Apple, koristi artistički pristup u dizajniranju svojih proizvoda, tako da njihovi flagship modeli zaista izgledaju odlično.

Ono što posebno oduševljava kod ove ambiciozne kompanije je njihovo investiranje u istraživanje i razvoj. Od 170.000 zaposlenih u kompaniji, čak 76.000 je uključeno u istraživanje i razvoj. Huawei u svom sastavu ima 21 razvojni institut u 15 zemalja svijeta. U 2014. kompanija je uložila 6,4 milijarde dolara u istraživanje i razvoj. Ovi podaci govore da Huawei ne misli ostati na trećem mjestu i da ozbiljno grabi ka samom vrhu ljestvice. Poljuljani Samsung mu trenutno otvara veliki prazan prostor, makar samo u tržištu Android telefona. Iako, za očekivati je da će se ubrzo pojaviti i nova imena koja će igru učiniti još interesantnijom. 
Huawei P9
Kako će se stvari odvijati u budućnosti, u kojem smjeru će se kretati tržište i ko će biti budući lideri teško bi odgonetnuli i Steve Jobs, Warren Buffett i Nostradamus taman i kada bi zajedno napravili kongres. Potrošači vape za novim idejama, tehnologijama i rješenjima koja će ih iznenaditi, a novi proizvođači dolaze sa svježim idejama i inovacijama. Jedno je sigurno, pojaviće se novi igrači, izmješaće se karte, a arogantni neće preživjeti.
Kategorije: Hrvatska