Lipa - udruga poreznih obveznika

Udruženi sadržaj
Lipa, udruga poreznih obveznika
Ažurirano: prije 19 minuta 52 sekunde

Porezni obveznici protiv nacionalizacije INA-e

Sri, 28/12/2016 - 04:31

Udruga poreznih obveznika Lipa protivi se planovima Vlade da otkupi MOL-ov udjel u INA-i. Radi se o ekstremno skupom i riskantnom potezu, koji će gotovo sigurno destabilizirati javne financije, a iza kojeg se ne vidi jasan plan i strategija „što dalje“. Također, radi se o radikalnom koraku unazad na putu transformacije hrvatske ekonomije iz centralno-planske, državno kontrolirane u modernu tržišnu ekonomiju.

Prvo, zabrinjava lakoća i brzina s kojom se Vlada odlučila na ovako radikalan korak, angažiranje procijenjenih 2-3 milijarde eura (15-20 milijardi kuna), u situaciji u kojoj su se hrvatske javne financije tek počele lagano stabilizirati nakon godina ekonomske krize i rasta javnog duga. Radi se o jednokratnom trošku na razini 4 do 5 godišnjih deficita proračuna, u trenutku kad Hrvatsku očekuju i mnogi drugi fiskalni izazovi, poput rješenja tužbi u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima, refinanciranje dugova cestogradnje, ogromnih potreba za refinanciranjem dospjelog duga sljedeće godine i tako dalje. Sve se to događa u izuzetno nepovoljnom trenutku kad je izvjesno da nas čeka rast kamatnih stopa u svijetu (na što je Vladu upozorila i Hrvatska narodna banka).

Nema načina da ta transakcija, ukoliko se provede, ne ostavi traga na hrvatske javne financije, i da konačni ceh – po običaju – ne plate hrvatski porezni obveznici.

Drugo, Vlada nije ni pokušala dokazati po čemu je INA strateška kompanija, niti na koji način se moguće preuzimanje uklapa u buduće energetske strateške planove. Drugim riječima, na koji način će se novac uložen u nacionalizaciju INA-e, vratiti hrvatskom društvu i poreznim obveznicima. Dakle, nije javnosti ponudila ono što je elementarno u poslovnim transakcijama ove vrste, a to je – što građani, koji će financirati ovu riskantnu operaciju, mogu očekivati za uzvrat. Što je točno očekivana korist za društvo i koja je šansa da se ona i ostvari.

Treće, opravdana je bojazan poreznih obveznika da će jednom kad INA opet postane „naša“, njome ponovno početi upravljati na način na koji se upravlja drugim „našim“ kompanijama – drugim strateškim (i nestrateškim) kompanijama u državnom vlasništvu. Podsjetimo, hrvatska država je vlasnik udjela u preko 1400 trgovačkih društava, i istraživanja su pokazala da su ona u prosjeku 30 posto manje efikasna u odnosu na slična društva kojima upravljaju privatni vlasnici. Postoji veliki rizik da će INA postati samo još jedan poligon za politička kadroviranja, prikrivanje neefikasnosti i socijalizaciju gubitaka kroz povlašteni položaj na tržištu, te bezidejno upravljanje karakteristično za SVE državne kompanije.

Da rezimiramo, nacionalizacija INA-e korak je unazad u smislu pretvaranja Hrvatske u modernu tržišnu ekonomiju, vodi u povećanje javnog duga, a bez jasnog plana, riskantna je i povećava ulogu neefikasne države u ekonomiji.

Kategorije: Hrvatska

Vlada odustala od štednje

Uto, 13/12/2016 - 03:00

Podržavamo Vladu u nastojanjima da deficit drži na razini 1,7% BDP-a, vodi računa o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, te nastojanjima da poreznom reformom rastereti rad i poduzetništvo.

Međutim, propuštena je prilika da se deficit i javni dug dodatno smanje, fiskalno konzervativnijim pristupom: zamrzavanjem rashodne strane proračuna i prodajom državne imovine.

Vlada se oslanja na optimističan scenarij rasta BDP-a od 3,2% i povlačenje sredstava iz EU, u sasvim nesigurnom domaćem i globalnom okruženju. Bilo kakav poremećaj može narušiti krhku ravnotežu u koju su postavljeni deficit, javni dug, rashodi i prihodi proračuna, te uspješnost hrvatskog gospodarstva.

Lipa se protivi:

  • Uvođenju poreza na prvu nekretninu (unatoč uvođenju neobične subvencije kamata na stambene kredite mladima do 45-te godine života)
  • Uvođenju poreza na nekretnine od 1.1.2018.
  • Uvođenje obvezne minimalne bruto plaće za direktore poduzeća što će mnogim malim poduzećima u potpunosti poništiti efekt smanjenja poreza na dobit i natjerati na zatvaranje
  • Uvođenju poreza od 54% građanima koji ne mogu dokazati porijeklo svoje imovine, niti su za nju platili poreze, čime im ostaje 46% imovine nepoznatog podrijetla (Vlada mora voditi računa da smo svi jednaki pred Ustavom)
  • Rastu duga zdravstva
  • Rastu mase javnih plaća,
  • te potencijalnom rastu troškova koji slijedi iz najava nekih zakona, stečenih prava interesnih skupina i sl…

Od Vlade očekujemo što hitnije provođenje svih neophodnih reformi (javne uprave, školstva, pravosuđa, zdravstvenog i mirovinskog sustava) kako bismo dugoročno postavili zdrave temelje gospodarstvu i digli se s gospodarskog dna EU, gdje je iza nas još jedino Bugarska, te zaustavili trend iseljavanja i izvjesnu demografsku katastrofu. Također očekujemo brže i odlučnije smanjenje parafiskalnih nameta, raznih administrativnih tereta te primjeren (a ne represivan) tretman poreznih tijela prema građanima i poduzetnicima.

U trenutačnim okolnostima pravne i porezne nesigurnosti nismo u stanju privući investicije u dovoljnoj mjeri, korigirati kreditni rejting niti zadržati mlade i perspektivne kadrove, što nas stavlja u okvire očekivanja EK o dugoročnim šansama za rast BDP-a od maksimalno 1%. 

Kategorije: Hrvatska