Hrvatska

Moderni liberalizam i moderni konzervatizam su puzajući totalitarizmi

Zakon - Pet, 12/01/2018 - 16:08
Moderni liberalizam i moderni konzervatizam su puzajući totalitarizmi Patrik Nikolić sub, 01/13/2018 - 00:08
Kategorije: Hrvatska

Dokapitalizacija Varteks

Eclectica - Pon, 08/01/2018 - 23:04
U tijeku je upis kapitala Varteks d.d., javni poziv. Ja ću sudjelovati jer dijelim sudbinu kompanije za koju želim da uspije. Na dnu možete i vidjeti zašto je ovo naročito dobra prilika […]
Kategorije: Hrvatska

Starve the Beast!

Tko je John Galt? - Čet, 04/01/2018 - 06:10
“I am in favor of cutting taxes under any circumstances and for any excuse, for any reason, whenever it’s possible.” – Milton Friedman Nisam neki preveliki obožavatelj God Emperora, ali vjerojatno je riječ o najboljem američkom predsjedniku poslije Drugog svjetskog rata, i to ne samo najboljem po SAD, nego potencijalno najboljem i za Europu. Nakon […]
Kategorije: Hrvatska

Povrati na investicijske klase

Eclectica - Sri, 03/01/2018 - 09:32
Upravo je izaša članak o dugoročnim povratima na investicijske klase za koji Branko Milanović kaže da je ‘probably seminal’. Rezultati su uglavnom u skladu s onima koje već neko vrijeme objavljuju Dimson, […]
Kategorije: Hrvatska

Croatian Makers 2017.

Eclectica - Čet, 28/12/2017 - 23:01
U 2017. smo napravili jako puno, pogledajte ovdje. – Najveća privatna donacija u školstvo u Hrvatskoj – Globalno jedinstven i uspješan program STEM edukacije – Doseg do preko 80.000 djece uz snažan […]
Kategorije: Hrvatska

Keltsko-helenska divergencija

Tko je John Galt? - Sri, 20/12/2017 - 01:02
Financial Times nedavno je objavio vijest kako je Irskoj odobrena ranija otplata ostatka MMF-ovih kredita, dok se u istom tekstu spominje kako je Grčka u pregovorima o trećoj rundi bailout programa. Obje zemlje su bile prilično “nastradale” tijekom globalne recesije, pa su se potom masovno zaduživale, međutim, Grčkoj svi ti krediti nisu previše pomogli, te su […]
Kategorije: Hrvatska

Politički kompas (2)

Strašilo - Sri, 13/12/2017 - 13:07

Sweet Home Alabama

 

Prije nekog vremena napravio sam svoju verziju političkog kompasa.

Ukratko, dijelim politički spektar ovisno o vremenskoj preferenci (koja je biološka podloga raznim idejama o potrebnoj veličini državnog aparata) i (ne)prihvaćanju biologije, odnosno bioloških razlika među ljudima (što je biološka podloga partikularizma i univerzalizma).

Dodatno, dodajem da uopće ne vjerujem da ljudi značajno mijenjaju političke preferencije, ne samo u odrasloj dobi, već zapravo i od ranog djetinjstva. Pazite, moram to vjerovati ako vjerujem da naše političke preferencije proizlaze iz naše genetike, odnosno barem odgoja u najranijem djetinjstvu).

Što ne znači da vjerujem da je posve nemoguće promijeniti političke preferencije nekog pojedinca, samo mislim da je to promjena takvog značaja da je ekvivalent uništavanja cjelokupne postojeće osobe i potpunog reprogramiranja svih aspekata pojedinca. A to ne gledamo baš često.

Međutim, ako sve to vjerujem, postavlja se pitanje, kako se dovraga različite političke opcije u većini država stalno mijenjaju na vlasti.

Odgovor je jednostavan. Moral.

 

Naime, što je recimo to propaganda?

Propaganda nije uvjeravanje ljudi suprotnih stavova u preuzimanje stavova propagatora.

Propaganda je širenje materijala koji podiže moral saveznicima i demoralizira protivnika.

 

Pravi mali case study takvoga nečega upravo smo vidjeli na izborima za US Senat u Alabami gdje medijska mašinerija uspješno demoralizira R i D pobjeđuje.

Što se dogodilo je naime da je medijska mašinerija zasula eter da je R grozan čovjek, pedofil i što ti sve ne zato jer je prije 50 godina u svojim kasnim 20ima pokušavao povaliti hrpu 16godišnjakinja.

Mislim, može li se muškarca koji u svojim kasnim 20ima nije bar jednom pokušao povaliti 16godišnjakinju uopće nazvati pravim muškarcem?!?!?!?

No je.iga, da li bih ja takav stav htio braniti pred medijima? Nagovarati ljude da glasaju za toga tipa?

Ja možda čak i da, nemam srama u zadnje vrijeme, ali većina ljudi ne bi. Takav propagandi pritisak otjerao je donacije od R i marginalne R glasače od birališta, i D stoga pobjeđuje.

 

Upravo u takvim okvirima moramo analizirati i sve priče o tzv. privatizacijskoj pljački u Hrvatskoj, Radiju 101, izdaji Vukovara, Karamarku crnom vragu, i sve druge urbane mitove koji dan danas žive u domaćem političkom diskursu. Mediji su naime u Hrvatskoj ljevičarski, pa stoga i šire propagandu koja demotivira desničare.

 

No vezano za pitanje kako različite političke opcije u većini država stalno mijenjaju na vlasti.

Pošto si kao političar generalno nesposoban, što si duže na vlasti, to je teže motivirati saveznike na borbu, a protivnik je motiviraniji.

Sve da je Karamarko i je crni vrag, Milanović je nesposobna pijandura i na kraju nema te propagande koja će uspješno natjerati ikoga da mu bude stalo do Milanovića.

Kategorije: Hrvatska

Desni ljevičari

Tko je John Galt? - Ned, 10/12/2017 - 13:40
Danas je nedjelja, mnogima u Hrvatskoj neradni dan, ali ipak ne svima i baš to jako smeta domaćem kleru i sindikatima. Kao što je već vjerojatno poznato, nekoliko klerikalnih organizacija i sindikata pokrenulo je opet inicijativu za lobiranje državne zabrane rada nedjeljom, a ono što je pritom posebno žalosno i sramotno jest da je Crkva […]
Kategorije: Hrvatska

Mogućnost odabira škole: jedina temeljna reforma školskog sustava

Zakon - Čet, 07/12/2017 - 10:56
Mogućnost odabira škole: jedina temeljna reforma školskog sustava Patrik Nikolić čet, 12/07/2017 - 18:56
Kategorije: Hrvatska

Plaće u Hrvatskoj

Eclectica - Uto, 05/12/2017 - 07:26
Obradio sam vremenske serije o porastu plaća zadnjih godina. Izvor svega je DZS, kao i podataka o inflaciji. DZS se brzo unaprijeđuje pa proučavajte njihove podatke, ima dosta zanimljivih stvari. Neki kažu […]
Kategorije: Hrvatska

SocijalniLiberal.hr voli privatno vlasništvo kad vlasnik radi što im se sviđa

Zakon - Pon, 04/12/2017 - 14:34
SocijalniLiberal.hr voli privatno vlasništvo kad vlasnik radi što im se sviđa Vedran Miletić pon, 12/04/2017 - 22:34
Kategorije: Hrvatska

Hrvatski turizam u perspektivi

Eclectica - Ned, 03/12/2017 - 06:49
Danas nas je The Economist podsjetio na nedavnu kupnju jedne uredske zgrade u Londonu za 1,3 milijarde funti, poznatog Walkie Talkie. Prema današnjem tečaju za funtu, to je 11,14 milijardi kuna, točno […]
Kategorije: Hrvatska

STEM revolucija update – postignut konačni cilj zbog kojeg je kampanja i pokrenuta!

Eclectica - Ned, 03/12/2017 - 04:19
(ovo je update za kampanju STEM revolucija koji je zbog mogućnosti uređivanja bolje objaviti ovdje) Programiranje uvedeno u osnovne škole, na najbolji način! Dragi prijatelji STEM revolucije, kad smo pokretali kampanju, naš […]
Kategorije: Hrvatska

Nacionalni rollout micro:bita — uvođenje programiranja i računalstva u škole na najbolji mogući način

Eclectica - Pon, 27/11/2017 - 07:43
Nismo još stigli napisati ‘službenu’ vijest, ali dogodilo se čudo. Od ovog tjedna je programiranje / računalstvo službeno u hrvatskim školama, i to ne kao puko ‘uvođenje informatike’ nego kao mnogo više. […]
Kategorije: Hrvatska

Zaboravljeni genocid

Tko je John Galt? - Ned, 26/11/2017 - 16:57
“Until the Left, and all the institutions influenced by the Left, acknowledge how evil communism has been, we will continue to live in a morally confused world. In the meantime, all good people owe it to the victims of communism to learn what happened to them. Even worse than being murdered or enslaved is a […]
Kategorije: Hrvatska

Što znači to da nam nedostaje radne snage?

Strašilo - Ned, 26/11/2017 - 05:27

Da će nam svima skupa rasti plaće? Povećati se zaposlenost?

 

Vidite, ovako vam je to nekako

 

Kada poslodavac kaže da ne može naći radnika, on zapravo misli da ne može pronaći dodatnog radnika uz plaću koju trenutno plaća. On zapravo može naći radnika povećanjem plaća za obavljeni rad.

(Ali mu to nije zgodno.)

Jednako tako, kada radnik kaže da ne može naći posao, on zapravo misli da ne može pronaći poslodavca koji će mu platiti onoliko koliko je najmanje spreman prihvatiti za svoj rad.

 

Čisto tehnički gledano, nigdje nikada ne nedostaje radne snage. Samo neke projekte nije isplativo izvoditi uz trošak radne snage u okruženju u kojem se izvode.

Kužite. Hrvatskoj nedostaje čobana u samo onom smislu da Hrvati ne smatraju vrijedim toga goniti ovce po opustjelom brdu za koju tisuću kuna mjesečno. Da je u pitanju koja desetina tisuća kuna mjesečno, ne bi nam nedostajalo čobana.

 

Također, kada poslodavci kažu da su im potrebni stranci jer Hrvati neće raditi, to samo znači da nisu voljni povećati plaće domaćim radnicima na traženu razinu, već će uvesti nekoga iz siromašnijeg područja tko je spreman raditi i za manji novac. Također znači i da postojeći radnici neće dobiti povećanje plaće, ili bar ne onako veliko povećanje kakvo bi inače dobili…

 

Također, kada poslodavci kažu da treba prilagođavati obrazovne programe jer se jedino na taj način nedostatak radne snage može riješiti kroz zapošljavanje domaćih radnika, oni time zapolavo misle da, umjesto da povećaju plaće, država treba usmjeriti ljude da rade za njih po nižoj cijeni od tržišne.

Odnosno, umjesto da oni pojedinca financijskim poticajem potaknu da se prekvalificira u konobara, država treba uzeti neko dijete i prvo, obučiti ga da bude recimo konobar, i drugo, naučiti ga da ima biti sretan, recimo, biti konobar, i ne pratiti baš financijske poticaje.

(To što to baš i ne funkcionira tako, to je drugi par cipela.)

Kategorije: Hrvatska

Making causal inferences in economics: Do better grades lead to higher salaries?

I'm an Economist - Sri, 22/11/2017 - 03:08
In a previous post I discussed the changing nature of the economics profession and the importance of achieving the experimental ideal in social science research. I briefly discussed the logic and even some methodological approaches that are useful in achieving randomization, or at least as-if randomization in order to make our treatment and control groups as similar as possible for comparison. In this post I'll use an example that I like to teach to students to illustrate how we can make causal inferences using natural experiment research designs. A quick reminder: natural experiments are not experiments per se. They only provide us a good way to exploit observational data to emulate an experimental setting. 
Let's use the very basic example and look at the relationship between student grades and earnings – a topic is usually heatedly discussed among students – do better grades result in higher salaries?
Consider the following correlation between grades and earnings shown on the figure below. It uses US data for wages of men and women by high school grade point average (GPA). The higher the GPA the larger the average salary for both men and women, however with a huge wage gap between them in each case (notice how an average woman with a maximum 4.0 GPA in high school still earns less than an average man with a 2.5 GPA - shocking!). The overall pattern is clear. It is very suggestive that higher grades cause higher salaries. But do they really? Or is there some other factor that might affect both grades in high school and salaries later in life? For example ability. More competent individuals tend to get better grades, and they tend to have higher salaries. It wasn't the grades in high school that caused their salaries to be higher, it was their intrinsic ability. This is what we call an omitted variable bias - an issue that arises when you try to explain cause and effect without taking into consideration all the potential factors that could have affected the outcome (mostly because they were unobservable). 
Source: Washington PostThe best way to determine whether there is in fact a causal relationship between the two would be to run the following hypothetical experiment (assuming we posses divine powers). I take a group of students and given them a distinction grade, and then I repeat history and give the same group a non-distinction grade (a sort of parallel universe). In each case we observe the final outcome with two paths of history and we compare the difference in salaries between the first scenario and the second one. What we just did is we constructed a counterfactual – what would the outcome be if history played out differently. What would be the outcome if Neo took the blue pill instead of the red one (Matrix reference)? What would my salary be if I did not go to college? Would the US attack Iraq if Gore won the 2000 election? We cannot really answer any of these questions.
However, we can answer the question of will I get a higher salary if I have better grades. Even if we never have the same student with a high grade and a low grade.
What would be a better, realistic and metaphysically possible way to examine this relationship? We can take comparable students. Twins, if we’re lucky. Genetically identical individuals, with the same upbringing, same income, etc. We give one a distinction grade and the other one a non-distinction, and see how they end up in life. Even though this would satisfy our experimental evaluation problem, there is a clear ethical problem here as we cannot interfere with people's lives just for the sake of proving a point. 
What’s next? We can use the existing data on school performance and the later salaries of its students. Remember, in order to make a good inference we need to have comparable groups of students. So students that are very similar to one another in their ability, except that one group got a distinction, and the other just barely did not.
We can do this in two ways. One would be to simply match the students into comparable groups based on all of their pre-observed characteristics: gender, parental income, parental education, previous school performance, whatever we can think of and measure. This is called a matching strategy and it requires us to be able to measure all the characteristics that could affect student performance later in life. The only difference between our two groups will be their grades. If we do that successfully we can compare the outcome in two very similar and thus comparable groups, and see if better grades resulted in higher salaries.
However there is again the problem of measuring something like innate ability. If you cannot measure it then even the results from a perfect matching exercise could still be biased.
In order to rid ourselves of any unobservable variable that can mess up our estimates we need to impose randomization to our two groups – ensure that there is random assignment into treated and control units. Why? Because randomization implies statistical independence. In other words when we randomly pick who will be in the treatment and who will be in the control group, we make sure that the people in each group are statistically indistinguishable one from another. Any difference in outcomes between the two groups should be a result of the treatment (in this case better grades). 
But what if we cannot randomly assign students? In that case we use a neat trick to make sure that we get an (as-if/as good as) randomized sample. We utilize the threshold of getting a distinction grade (you need 70 to get a distinction in the UK) and we compare students just above and just below this threshold. If you get 70 you get a first in your degree. If you get just marginally below, 69, you get a second. The idea is that students in this very small margin, say between 68 and 72 are not really all that different one from another. In other words, they are perfectly interchangeable – a person scoring 69 is just as good as someone getting a 70, but he or she was just unlucky.
So how do we get to our conclusion? Consider the following artificially created picture. We observe only a narrow group of students around the threshold, in particular between the grades 69 and 71. We assume that all students within this group are comparable based on their inner ability so that we can control for all those unobservables we cannot measure. Then we compare the average earnings for those just above the 70 threshold (the treatment group, everyone from 70 to 71) to those just below the threshold (control group, everyone who got 69). If there is a large enough jump, a discontinuous jump over the 70 threshold where those awarded a distinction have statistically significant higher earnings than those who just barely failed to make it to the distinction grade, then we can conclude that better grades cause higher salaries. If not, if there is no jump and the relationship remains linear, then we cannot make this inference.

This graph does not show the real relationship between grades and earnings. I generated it artificially to prove a point. When such a discontinuity does exist between the control and the treatment group we can conclude that there is a causal effect of grades on earnings because we are comparing statistically similar individuals within a very narrow interval around the threshold. In this made-up example a person that gets a distinction would have about 30% higher earnings than a person that just barely failed to get a distinction.

However the actual data shows no such jump. The relationship really is linear (as suggested by the first graph). How do we interpret this? We simply say that the same things that make students perform well in school (like ability) make them get higher salaries later in life. There is therefore no implicit and causal impact of grades on higher earnings, but it is suggestive that the same thing that's driving you to perform well in school will be driving you to perform well later in life. Encouraging, isn't it?

Finally, the point of this exercise was not to infer causality between grades and earnings, but to emphasize how one should think about conducting natural experiments in social sciences. To think about issues in this way does not require too much technical skills nor a particularly profound methodological breakthrough. It simply requires a change in the paradigm of drawing explicit conclusions from correlations and trends, something that economists in particular love to do. 
Kategorije: Hrvatska

Nijemci se boje za svoju ušteđevinu, pa kupuju zlato

SrebroZlato - Čet, 16/11/2017 - 05:36

Njemački građani u protekloj su godini kupili zlatne poluge i zlatne investicijske kovanice u vrijednosti od gotovo 7 milijardi eura, objavio je britanski dnevnik Daily Express.

Analitičari smatraju kako je jedan od glavnih razloga snažnog interesa njemačkih građana za zlatom u njihovoj bojazni od ekonomske krize u eurozoni. Uz to, geopolitičke tenzije koje su prouzročile golem priljev migranata u Njemačku također je doprinio sve većem interesu za žutu plemenitu kovinu kao sredstvu osiguranja od nepredviđenih situacija.

Daily Express navodi kako interes za zlatom među Nijemcima raste od 2008. godine, kao posljedica gospodarske krize koja je započela ozbiljnim problemima u svjetskom bankarskom sustavu. Nijemci sve više gube povjerenje u banke, pa stoga značajan dio svoje ušteđevine prebacuju u plemenite kovine.

Sličan se trend primjećuje i među hrvatskim građanima. Prema nekim procjenama, u 2016. godini u Hrvatskoj je prodano investicijskog zlata u vrijednosti od oko 25 milijuna eura, dok bi taj bi iznos ove godine mogao biti premašen za barem trećinu.

Najpopularnije zlatne poluge

Zlato u investicijskim polugama i kovanicama predstavlja daleko najsigurniji i najdiskretniji oblik štednje. Hrvatski kupci, ulagači u zlato, najčešće kupuju zlatne poluge mase 20, 50 i 100 grama. Radi se o polugama koje imaju najbolji odnos mase i cijene. Cijena zlatne poluge od 20 grama trenutno se kreće oko 760 eura, od 50 grama oko 1850 eura, a od 100 grama oko 3650 eura.

Ako želite doznati najsvježije cijene zlatnih poluga i kovanica koje se mijenjaju u skladu s promjenama cijene na svjetskom tržištu, posjetite internetske stranice Plemenit.hr.

Tvrtka Tetragram, vlasnik branda Plemenit, vodeća je hrvatska kompanija za trgovanje investicijskim plemenitim kovinama. Mnoštvo zadovoljnih kupaca jamstvo su pouzdanosti, povjerenja i diskrecije.

Cijene po kojima tvrtka Tetragram trguje zlatnim polugama i zlatnim kovanicama bez konkurencije su na hrvatskome, ali i na regionalnom tržištu. Svojim klijentima Tetragram nudi isključivo vrhunske proizvode monetarnoga zlata najuglednijih svjetskih kovnica, njemačkog Heraeusa, švicarskog Argor Heraeus, te austrijske Münze Österreich.

Autentično i sigurno

Tetragram svoju uslugu obavlja po najvišim europskim standardima. Svaki kupac zlatne poluge ili zlatne kovanice dobiva jedinstveni Certifikat o autentičnosti “Plemenit” kojim se jamči integritet, čistoća i kvaliteta kupljenoga proizvoda. Tvrtku Tetragram možete posjetiti u središnjem uredu u Zagrebu, na adresi Svetice 19. Ugovorite neobavezan susret pozivom na telefonski broj 01/236-58-57 ili putem internetskih stranica www.plemenit.hr

The post Nijemci se boje za svoju ušteđevinu, pa kupuju zlato appeared first on SREBROZLATO.COM.

Kategorije: Hrvatska

Vladine nevladine udruge

Zakon - Sri, 15/11/2017 - 15:07
Vladine nevladine udruge Patrik Nikolić sri, 11/15/2017 - 23:07
Kategorije: Hrvatska

Socijalistički potez tjedna?

Tko je John Galt? - Ned, 12/11/2017 - 14:21
U Hrvatskoj gotovo svaki dan obiluje socijalističkim apsurdima, ali protekli je tjedan bio zaista spektakularan, pa se teško odlučiti koji potez najviše impresionira: marksisti s najgoreg legla jugokomunističke propagande na državnoj sisi javno proslavili početak genocidalnog režima kojim je pokrenuto širenje jedne morbidne totalitarne ideologije zbog koje će deseci milijuna uskoro izgladnjeti do smrti 59-godišnji […]
Kategorije: Hrvatska